Dragutin Mladenović - ARLEMM

 

Pre intervjua, ideja je da se o svakom pojedincu napiše biografija ili opšti utisak što mi nikad nije teško, osim u ovom slučaju.  Ne zato što o Dragutinu Mladenoviću nema šta da se kaže, već zbog toga što nekada reči ne mogu približiti život pojedinaca kao što je on. S obzirom na njegovu skromnost, verovatno će mu laknuti da ne čita hvalospeve o sebi.  Ipak moram priznati da nikad nisam upoznala hrabrijeg i duševnijeg čoveka  koji vidi mnogo dalje od svih nas.

 

 

 

1. Kako se rodila ideja o ARLEMM-u?
 

Ideja o ARLEMM-u je nastala u želji da se stečeno znanje u oblasti klasične muzike podeli sa decom i mladima iz našega kraja (Arilja).  U početku smo, uz podršku Narodne biblioteke Arilje, kao porodica nastupali na koncertima i naišli na lep prijem kod publike. Kasnije se izrodila ideja da pokrenemo projekat i na taj način pružimo svim zainteresovanim mališanima mogućnost da se upoznaju sa instrumentima i kroz određeni program stignu do svog prvog koncerta. 

 

 

 

2. Da li si mogao da zamisliš na početku, da će deseti Arlemm ovako izgledati?
 

Nisam mogao da zamislim jer je 10. ARLEMM rezultat desetogodišnjeg konstantnog rada i ulaganja na svim poljima. Tada sam mogao da maštam, ili zamišljam kako bi to moglo da izgleda, ali bez konkretnih dela, koraka koji su usledili, publike, ljudi, dece i mladih. Današnji ARLEMM je svakako plod svih učesnika u njegovom stvaranju. 

 

 

 

3. Znamo koliko je organizacija ARLEMM-a zahtevna, gde pronalaziš snagu i mir u takvim trenucima?
 

U porodici. Porodica je osnov mira, ljubavi, podrške bez koje ne bismo uspeli u našim idejama.  Naravno, okruženi smo i odličnim saradnicima, koji nesebično ulažu svoje slobodno vreme i pomažu da ARLEMM živi i van radnog vremena.

 

 

 

4. Kako vidiš Arlemm u budućnosti?

 

ARLEMM vidim kao kulturni svetionik i oazu umetnosti zapadne Srbije. Mesto gde će muzika imati posebno mesto u odnosu na ostale događaje. Grad u koji će dolaziti najbolji umetnici  sa željom da dele svoja znanja sa nama, da uživaju u prirodi i opuštenosti našeg Arilja.

 

 

5. Koji momenti su najlepši, a koji najteži?
 

Najlepši momenti su trenuci stvaranja i celokupnog procesa jer se tada budi kreacija koja nas pokreće da idemo dalje. Realizacija nije najlepši trenutak, realizacija je samo rezultat dugotrajnog planiranja i rada i sama po sebi brzo prođe i nikad ne uspem u dovoljnoj meri da uživam u tome.  Najteži trenuci su… Uf, pritisci, neizvesnosti. 

 

 

6. Kakav je tvoj tim?
 

Najbolji! Mislim da smo svi zaista odličan tim ljudi jer smo okupljeni oko ideje da u našem kraju napravimo nešto veliko, nešto što na svojevrstan način menja sadašnjost i stvara budućnost, daje nadu. Posebno me raduje veliki odziv dece u mladih koje žele da pomognu realizaciju ARLEMM-a kojih je svake godine sve više i bez kojih je ARLEMM postao nezamisliv. Oni su postali glavni motor realizacije i tu vidim najveći uspeh našeg projekta. 

 

 

7. Kakva su deca ARLEMM-a?
 

 

Deca ARLEMM-a dolaze sa različitih podneblja, različitih kultura pa i socijalnih sredina a objedinjuje ih muzika, umetnost, želja za nečim novim, neistraženim. Deca koja veruju u stvaranje, proces kreacije, deca koja se ne boje da zakorače u nepoznato i koja osećaju da naša priča daje slobodu i širinu. Oni na ARLEMM-u žive svoje potencijale, koriste svoje darove i talente. To su deca koja će sutra postati ljudi.

 

 

  8. Šta je ono što je neophodno ARLEMM-u u budućnosti a tiče se angažmana Lokalne samouprave i građana?
 

Potrebno je da ko god da je na vlasti razume da je kultura osnovni stub razvoja naše sredine u svim sferama. Potrebno je da razumeju da se muzikom, umetnošću, igrom i plesom, takođe komunicira sa ljudima. Potrebno je da shvate da ne smeju da dozvole da im propada jedini objekat ustanovu kulture u gradu. Moraju da razmišljaju šta je to što će ostati iza njih. 

 

9. Šta je od infrastrukture potrebno unaprediti za bolje funkcionisanje ARLEMM-a.
 

Razmišljamo o tome da je potrebno izvršiti potpunu rekonstrukciju Sokolskog doma jer on svojim kapacitetima, nehigijenskim uslovima i drugim nedostacima, ne dozvoljava razvoj kulturnog programa u našem gradu. Često čujem “ma snaćićemo se nekako”… A ja kažem u redu, do kada ćemo se tako snalaziti? Kada će neko ustati i reći “a sada je bilo dosta” , kada će kultura doći na red da se o njoj govori i da konačno zauzme svoje mesto? Ako je stanje teško u zemlji, ne mora da bude pomračenje svesti i u našem Arilju.  Ideja je da se trenutno stanje poboljša uz podršku Ministarstva kulture i Lokalne samouprave ali i da se izradi idejno rešenje i projekat realizacije istog za budući izgled Sokolskog doma. Pa korak po korak, kao ARLEMM.

 

10. Koga od dosadašnjih izvođača bi poželeo da bude stalni član ARLEMM-a i zašto?
 

Svakako bih voleo da to bude Stefan Milenković ali ne mislim da nam je uvek potrebno i neko novo ime i neka nova energija koja će dalje držati ARLEMM u samom vrhu kulturnih događaja naše zemlje. 

 

11. Poruka nama
 

Verujem da bez obzira koliko nam je ponekad teško u svakodnevnom životu, ne treba da zaboravimo na značaj kulture i umetnosti, jer one su hrana za našu dušu, one nas oplemenjuju i uče nas da budemo zahvalni i verujući. Mislim da je vreme da se vratimo izvornim vrednostima, porodici, tradiciji, prirodi, muzici, jer tako se vraćamo sebi.

 

sr_RSSerbian